Zvanično otvaranje luke za slobodnu trgovinu Hainan je ključni korak u implementaciji "Sveukupnog plana za izgradnju luke slobodne trgovine Hainan". Nakon više od pet godina pilot priprema, formiran je sistem politike usredsređen na "nulte tarife, niske poreske stope i pojednostavljeni poreski sistem". Osnovne politike koje se direktno odnose na petrohemijsku industriju uključuju dva glavna pravca: prvo, proširenje uvoza bez carina na "prvoj liniji" (granica između kopna i luke slobodne trgovine Hainan), povećanje broja robe sa nultom tarifom sa 1.900 na 6.600, što pokriva 74% tarifnih stavki. Osnovne petrohemijske sirovine kao što su sirova nafta, nafta, propan i PTA su u potpunosti uključene u upravljanje negativnom listom, oslobađajući ih od uvoznih dažbina, uvoznog poreza{10}}na dodatu vrijednost i poreza na potrošnju, osim za specifična oporeziva dobra. Drugo, optimizacija bezcarinske{12}}prerade na "drugoj liniji" (granica između kopna i luke za slobodnu trgovinu Hainan), oslobađanje robe koju proizvode preduzeća u ohrabrenim industrijama čija je vrijednost prerade-dodata preko 30% (uključivo) od uvoznih dažbina pri ulasku na kopno preko "druge linije". Nadalje, dodana su nova pravila za izračunavanje kumulativne vrijednosti-dodate u cijelom industrijskom lancu, što značajno smanjuje poteškoće za preduzeća da ispune standarde. Za kompanije koje se bave preradom nafte, sirova nafta čini preko 70% troškova proizvodnje, a nulta{19}}tarifna politika može direktno smanjiti troškove sirovina za 3-5 procentnih poena. Za poliolefinske kompanije, ukidanje tarifa na sirovine kao što su propan i etilen može smanjiti ukupne troškove za 8-10%. Na dan zatvaranja carine, prva serija petrohemijskih sirovina "nulte{30}}" stigla je u Yangpu prema planu. Ova serija petrohemijskih sirovina sa "nultom tarifom" uvezla je 179.000 tona, u vrijednosti od skoro 400 miliona juana, što je omogućilo kompanijama da ostvare uvoz bez carine i uštede oko 10 miliona juana.
Uz žestoku konkurenciju u domaćim kapacitetima za proizvodnju hemijskih vlakana u mojoj zemlji i postepenim povećanjem kapaciteta proizvodnje tekstila u inostranstvu, važnost izvoza hemijskih vlakana stalno se povećava. Nakon zatvaranja carine, prva linija izvoza je potpuno otvorena, a izvoz rafinisanog ulja, polietilena i paraksilena (PX) i dalje ima nulte carine. Nadalje, eliminisano je prethodno-odobrenje izvoznih kvota, zamijenjeno "registracijom + post-provjerom", omogućavajući kompanijama da se fleksibilno povežu sa istočnoazijskim spot tržištem. Prema statističkim podacima kineske carine, ukupan obim izvoza glavnih proizvoda od hemijskih vlakana od januara do juna dostigao je 3,45 miliona tona, što je povećanje od 14,73% u odnosu na godinu{8}}u odnosu na{9}}godinu. Među njima, izvoz rezanih poliesterskih vlakana porastao je za 29,14% na godišnjem nivou-u odnosu na{13}}godinu. Naime, samo u maju je mjesečni izvoz poliesterskih rezanih vlakana dostigao 160.000 tona, što je najviši mjesečni nivo u skoro 11 godina. Glavni razlog brzog rasta izvoza poliesterskih rezanih vlakana u posljednjih nekoliko godina je snažna potražnja za poliesterskim sirovinama kao što su poliesterska rezana vlakna iz jugoistočne Azije i južne Azije.
Osim toga, potražnja za sirovinama od poliestera kao što su PTA i PX također se stalno povećava u inostranstvu. Od januara do septembra prosječni mjesečni obim izvoza PTA iznosio je oko 320.000 tona, au septembru je izvoz PTA dostigao 344.000 tona, vraćajući se iznad godišnjeg prosjeka. Ovo može biti zbog toga što je tržište u tradicionalnoj sezoni najveće potražnje, sa povećanom potrošnjom poliestera u industriji tekstila i odjeće, što indirektno koristi PTA. Uzimajući za primjer Vijetnam, gdje se industrija odjeće brzo razvija, izvoz PTA u Vijetnam premašio je 60.000 tona u septembru, što je povećanje od 42,23% mjesečno-na-mjesečno i 66,50% godišnje{13}}u odnosu na{14}}godinu. Osim izvoza, politika propisuje da se za hemijske proizvode koji se prerađuju u Hainanu sa-dodatom vrijednošću od 30% i prodaju na kopnu treba samo platiti-porez na dodanu vrijednost i porez na potrošnju, oslobađajući ih od uvoznih dažbina, što će također značajno smanjiti troškove proizvodnje preduzeća.
