Hormuški moreuz i dalje je blokiran, što uzrokuje krizu u opskrbi petrohemijskom sirovinom u nekoliko azijskih zemalja. Japan se, posebno, suočava sa nedostatkom od preko 90% svojih zaliha sirove nafte na Bliskom istoku, što direktno ugrožava njegov sistem petrohemijskih sirovina baziran na nafte{2}}. Fabrike etilena i propilena su prisiljene da smanje radne stope, a isporuke sintetičkih smola i sintetičke gume su odgođene. Japan je hitno oslobodio strateške rezerve i traži resurse na globalnom nivou, dok istovremeno ubrzava svoju tranziciju na obnovljivu energiju. Hemijska industrija se suočava sa dubokim restrukturiranjem svoje strukture sirovina.
Japanska petrohemijska industrija u velikoj meri zavisi od bliskoistočne nafte kao sirovine za kreking. Prema Japanskom udruženju naftne i hemijske industrije, otprilike 85% kapaciteta proizvodnje etilena u zemlji koristi naftu ili kondenzat koji se isporučuje iz regije Zaljeva kao sirovinu, a skoro sve ove sirovine se transportuju kroz Hormuški moreuz. De facto blokada tjesnaca dovela je do široko rasprostranjenih kašnjenja ili otkazivanja isporuka nafte velikim japanskim kompanijama kao što su Mitsubishi Chemical, Mitsui Chemicals, Sumitomo Chemical i Idemitsu Kosan od kraja marta. Stope rada jedinica za krekiranje petrohemijskih kompleksa Chiba, Yokkaichi i Mizushima su pale sa preko 90% na 60%-70%, a neke manje jedinice su privremeno zatvorene.
Utjecaj poremećaja u opskrbi sirovinom se brzo širi nizvodno. Pad proizvodnje etilena, propilena i butadiena u Japanu je direktno doveo do smanjenja proizvodnje polietilena, polipropilena, polivinil hlorida, akrilonitril-butadien-stiren terpolimera (ABS) smole i sintetičke gume. Pojavio se nedostatak sintetičke gume za gume (stiren-butadien kaučuk i cis-butadien kaučuk), što je navelo nekoliko hemijskih kompanija da najave mjere više sile, smanjujući obim ugovora za 10% do 15% za dalje kupce. Istovremeno, rokovi isporuke za specijalne materijale kao što su epoksidna smola i poliimidni film koji se koriste u elektronskom pakovanju i pločama su produženi za više od dve nedelje.
Spot cijene nafte porasle su za 35% nakon izbijanja sukoba, dodatno smanjivši profit japanskih kompanija. Početkom aprila, japansko Ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije procijenilo je da bi, ako se blokada tjesnaca nastavi duže od tri mjeseca, godišnji gubitak kapaciteta proizvodnje etilena mogao dostići 1,2 miliona tona, otprilike jednu-petinu domaće proizvodnje. Trenutne zalihe nafte u kompanijama u prosjeku vrijede samo 11 dana, a neki proizvođači su počeli da zamjenjuju 10% svoje krekirane sirovine tečnim naftnim gasom (LPG) i koordinirali su preusmjeravanje tri naftna tankera.
Nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku, japanska vlada i hemijske kompanije brzo su aktivirale višeslojni mehanizam za hitne slučajeve. Počevši od 16. marta, Japan je počeo ispuštati 90 miliona barela strateških rezervi nafte iz svojih nacionalnih i privatnih rezervi, pri čemu je otprilike 15% namijenjeno petrohemijskim sirovinama, dajući prioritet radu jedinica za krekiranje. Istovremeno, Ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije (METI) je dozvolilo rafinerijama da prilagode parametre procesa, preusmjeravajući više direktne-nafte na primjenu u hemikalijama, i privremeno relaksirajući standarde sadržaja aromatika benzina, dajući prednost benzenu, toluenu i ksilonu koji se proizvode katalitičkim jedinicama za hemijsku reformu.
Što se tiče drugog kruga oslobađanja strateških rezervi goriva, službenik METI-ja za kriznu koordinaciju i koordinaciju, Narumi Hosokawa, izjavio je da ako trenutna situacija ostane nepromijenjena, opskrba sirovom naftom može nastaviti da se smanjuje, a vlada će donijeti odluku u odgovarajućem trenutku. Japan je od 16. marta počeo da oslobađa privatne rezerve, privremeno smanjivši obaveze veletrgovaca sa 70 na 55 dana za jedan mjesec.
Da bi se popunio jaz u snabdevanju, takođe su u toku globalni napori za nabavku izvora. Japan povećava svoje kupovine iz ne-bliskoistočnih regija, obično uvozi 450.000 kil nafte mjesečno, ali se očekuje da će se to udvostručiti na 900.000 kilitara u aprilu. Mitsui Chemicals i Sumitomo Chemicals ponovo su započeli pregovore sa venecuelskom državnom{7}}naftnom kompanijom, PDVSA, u pokušaju da obnove zalihe teške nafte, iako ova sirovina zahtijeva složeniji predtretman, ipak bi mogla djelomično popuniti prazninu. Idemitsu Kosan je povećao uvoz etana i propana sa obale zaljeva SAD za modifikaciju lakih sirovina za svoje jedinice za krekiranje. U japanskom{10}}projektu energetske saradnje na Aljasci, Japan je posebno izdvojio 25 milijardi jena za izgradnju male-pilotne jedinice za krekiranje na Hokaidu kako bi se procijenila hemijska podobnost sirove nafte Aljaske North Slope. Nadalje, povećani uvoz uglja iz Australije i Indonezije ne koristi se samo za proizvodnju električne energije, već su i neki projekti uglja-do-olefina (CTO) također privremeno aktivirani, uprkos njihovim visokim troškovima i emisijama ugljika, kao "rezervni plan" uključen u sistem za hitne slučajeve.
Dugoročna-Transformacija: istraživanje raznovrsnih puteva za hemijsku sirovinu
Trenutna kriza nabavke sirovina dovodi do dubokog prilagođavanja strukture sirovina japanske hemijske industrije. Jedan trend vrijedan pažnje je ubrzana diverzifikacija sirovina od strane japanskih petrohemijskih kompanija. Mitsubishi Chemical je najavio ulaganje od 120 milijardi jena za izgradnju demonstracionog pogona etilena koji će koristiti bioetanol kao sirovinu do 2028. Sumitomo Chemical i Idemitsu Kosan sarađuju na unapređenju hemijskog recikliranja otpadne plastike, planirajući proizvodnju 100.000 tona godišnje za direktno punjenje20 krekovanog ulja20 peći. Japanska vlada je uključila "nekonvencionalne tehnologije prerade sirove nafte" kao ključnu oblast podrške u okviru Green Innovation Funda, koja pokriva kanadski naftni pijesak za rafiniranje bitumena i katalitičko krekiranje kako bi se povećala proizvodnja propilena.
Primena obnovljive energije takođe indirektno utiče na ugljični otisak hemijske industrije. Japansko udruženje hemijske industrije predložilo je mapu puta za neutralnost ugljika za 2050. godinu, jasno ocrtavajući postepeno smanjenje oslanjanja na bliskoistočnu naftu i prelazak na biomasu, reciklirani ugljik i etan/propan iz Sjedinjenih Država i Kanade.
