Bijela kuća je objavila saopćenje u kojem se navodi da je predsjednik Trump tog dana potpisao izvršnu naredbu o uvođenju carina za zemlje koje trguju s Iranom.
U saopštenju se navodi da, odmah stupajući na snagu, dodatne ad valorem carine, poput 25%, mogu biti nametnute na robu uvezenu u Sjedinjene Države iz zemalja koje direktno ili indirektno kupuju, uvoze ili na drugi način dobijaju robu i usluge iz Irana.
Američki State Department izdao je saopštenje 6. februara po lokalnom vremenu u kojem se navodi da američka vlada provodi "maksimalni pritisak" na Iran da značajno smanji "nedozvoljeni izvoz nafte i petrohemije" iranske vlade.
State Department je naveo da će uvesti sankcije za 15 subjekata i 2 pojedinca u vezi sa transakcijama koje uključuju iransku sirovu naftu, naftne derivate ili petrokemijske proizvode, a identificirao je 14 plovila kao imovinu uključenu u transport iranske nafte i srodnih proizvoda.
Wall Street Journal, pozivajući se na američke zvaničnike, navodi da su zvaničnici Trumpove administracije razgovarali o tome da li da zaplijene naftne tankere uključene u transport iranske nafte. U izvještaju se navodi da je Ministarstvo financija SAD-a ove godine sankcioniralo više od 20 brodova koji prevoze iransku naftu, što ih čini potencijalnom metom za zapljenu.
U izvještaju su također citirani neki američki zvaničnici koji su rekli da se gore spomenuta taktika pritiska suočava s brojnim preprekama. Ako SAD preduzmu mjere kako bi spriječile sankcionirane brodove da utovaruju naftu u Iranu, to će stisnuti glavni izvor prihoda Irana. Iran će najvjerovatnije uzvratiti SAD-u tako što će zapleniti naftne tankere koji prevoze naftu od svojih regionalnih saveznika, ili čak postaviti mine u Ormuskom moreuzu. "Svaka akcija Irana mogla bi značajno povećati cijene nafte i riskirati političku oluju za Bijelu kuću."
