Kutije se ne mogu slati iz luke

Nurul Qayyum Khan, predsjednik Bangladeškog udruženja kontejnerskih depoa (BICDA), rekao je da od četvrtka ujutro nijedan kamion nije mogao ući u depo iz fabrike ili otići u luku iz sigurnosnih razloga.
"Uvozni kontejneri također nisu izlazili iz luke jer vozači nisu voljni riskirati", dodao je. "Uobičajeno, ova skladišta svakodnevno obrađuju oko 4,000 TEU-a uvoza, izvoza i praznih kontejnera, koji su sada obustavljeni."
Nurul Qayyum Khan je, međutim, rekao da utovar i istovar robe u kontejnerskim depoima i dalje traje, a kada se situacija normalizuje, sanduci će početi da se otpremaju u luku.
Zvaničnik u Chittagongu rekao je da se utovar i istovar kontejnera u lučkom dvorištu također odvijaju kao i obično, ali se kutije ne šalju iz područja luke zbog blokade puteva.
Zemlje jugoistočne Azije, koje predstavljaju Vijetnam i Bangladeš, glavni su korisnici transfera tekstilne industrije iz Kine u inostranstvo posljednjih godina, a tekstilna industrija se razvija velikom brzinom. Zbog svoje slabe osnove, ove zemlje uglavnom uvoze tkanine iz Kine i izvoze ih nakon prerade u gotovu odjeću u svojoj zemlji.
Zbog ograničenog broja stanovnika i opšteg ekonomskog razvoja, domaća potražnja je nedovoljna, a tržišna potražnja je pod velikim uticajem prekomorskih tržišta. Međutim, posljednjih godina, pod utjecajem niza faktora kao što su povećanje kamatnih stopa Fed-a i inflacija u Europi i Sjedinjenim Državama, tržišta razvijenih zemalja u Europi i Sjedinjenim Državama nisu bila u stanju zadovoljiti vlastite proizvodne kapacitete, što je uzrokovalo porast nezaposlenosti i stvaranje velikog broja društvenih problema. Prethodno povećanje carina od strane Indonezije također slijedi sličnu logiku.
Za razliku od Kine, Kina se u prošlosti susrela sa sličnim problemima tokom ekonomskih kriza, ali Kina ima veliku populaciju, što je ekvivalent velikom tržištu, a odgovarajuću krizu je konačno prebrodila razvojem domaćeg tržišta.
Što se tiče trenutno drugog najvećeg obima izvoza tekstila i odjeće Bangladeša u svijetu, teško je probaviti ova povećanja oslanjajući se na domaću potražnju od 170 miliona ljudi.
Svijet je ušao u turbulentno razdoblje. Promjena u sistemu kvota u Bangladešu samo je fitilj koji pokreće sukob, a iza toga možda stoje i neke sile koje potpiruju vatru. Međutim, korijen svega je da su u kontekstu globalne ekonomske krize smanjene narudžbe ovih zemalja jugoistočne Azije koje se uglavnom oslanjaju na spoljnotrgovinski izvoz, a problem zapošljavanja je izuzetno ozbiljan.
Evropu i SAD muči inflacija, jugoistočnu Aziju muči zapošljavanje, a Bliski istok, Rusija i Ukrajina još više ratuju... Svijet je ušao u turbulentno razdoblje.